Ponedjeljak, 29. studenoga 2021.

Inicijativa triju mora pokazuje kakva bi Europa mogla biti bez Europske unije5 min čitanja

„Amerika želi proširiti naše partnerstvo. Pozdravljamo snažnije trgovinske veze kako rastu vaša gospodarstva i predani smo osiguravanju vašega pristupa alternativnim izvorima energije kako Poljska i njezini susjedi više nikada ne bi bili taocima jedinoga dobavljača energije”, rekao je američki predsjednik, misleći na bivši ruski monopol nad opskrbom regije plinom. No, to je bilo 2017. godine, a američki predsjednik koji je to izjavio bio je Donald Trump, tijekom posjeta Varšavi.

Baveći se više popravljanjem odnosa s Berlinom i rješavanjem trnovitoga pitanja plinovoda Sjeverni tok 2, administracija Joea Bidena pokazala je puno manje interesa za Inicijativu triju mora. Inicijativa triju mora forum je za suradnju dvanaest srednjoeuropskih država, koje su sve članice Europske unije. Od sjevera prema jugu i od zapada prema istoku, to su: Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Austrija, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Rumunjska i Bugarska. U toj su skupini ujedno sve zemlje istočnoga krila NATO-a.

Zaokret Washingtona

Iako je američki državni tajnik Tony Blinken u veljači uvjeravao dvanaest država-članica Inicijative triju mora u nepromijenjenost američke potpore toj inicijativi, koja se baš i ne sviđa Bruxellesu, Berlinu i Parizu, u stvarnosti se čini da se ta potpora svela više na riječi nego na djela, posebno nakon objave sporazuma između Berlina i Washingtona o plinovodu Sjeverni tok 2 prije nekoliko dana.

Dok je njegov prethodnik Donald Trump razgovarao o ulaganjima i prodaji američkoga plina, na konferenciji Inicijative triju mora u Sofiji (8. i 9. srpnja 2021.) novi je američki predsjednik Joe Biden u video-poruci uvjeravao Srednju Europu u punu potporu Sjedinjenih Američkih Država i govorio o potrebi za razvojem gospodarstva na transparentan način, jačanju demokracije i iskorjenjivanju korupcije, čime bi se radije trebao baviti u svojem dvorištu, a ne vraćati se moralističkoj diplomaciji Baracka Obame. Američki predsjednik također je pojasnio svoju viziju Inicijative triju mora kao „još užega povezivanja s europskim ustanovama“, što baš i nije vizija koju dijele države koje sudjeluju u Inicijativi triju mora, ali koja odgovara njemačkom stajalištu.

Protuteža francusko-njemačkoj osovini

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, koji je bio pozvan na konferenciju u Sofiji, požalio se što Njemačka u početku nije bila pozvana da sudjeluje na tom forumu o regionalnoj suradnji te izrazio želju da Inicijativa triju mora postane sastavni dio politika i instrumenata Europske unije te da se temelji na poštivanju „europskih vrijednosti”.

Problem je u tomu što je Inicijativa triju mora zapravo gospodarska, a ne ideološka inicijativa, a također je namijenjena kao protuteža francusko-njemačkoj osovini koja snažno utječe na odluke Bruxellesa, premda ju sudionici prije svega vide kao organizaciju sukladnu s Europskom unijom.

Umjesto toga, poljski predsjednik vlade Mateusz Morawiecki u svibnju 2021. pozvao je na veće sudjelovanje Sjedinjenih Američkih Država u Inicijativi triju mora kako bi se suprotstavili ruskom i kineskom utjecaju u regiji. Osjetio je kako „administracija Sjedinjenih Američkih Država još uvijek podcjenjuje Inicijativu triju mora”.

Cilj dvanaest srednjoeuropskih država jest razviti regionalnu infrastrukturu (ceste, željeznice, plinovode, itd.), koja manjka duž osovine sjever-jug, te potaknuti gospodarski rast kako bi sustigle zapadnu Europu. Iako čine gotovo 30% prostora Europske unije i 25% njezinoga pučanstva, sa 111 milijuna stanovnika, te države čine manje od 15% bogatstva bloka i privlače više od trećine sredstava iz fondova EU.

Velike mogućnosti za razvoj

Na konferenciji u Ljubljani u lipnju 2019. godine dvije investicijske banke, jedna poljska i jedna rumunjska, najavile su stvaranje Investicijskoga fonda Inicijative triju mora. Danas devet država Inicijative sudjeluje u tom investicijskom fondu, čiji programi u manjoj mjeri dopunjuju programe Europske unije. Trenutno fond iznosi samo nešto više od 1,2 milijarde eura (uključujući 750 milijuna eura iz Poljske), ali očekuje se da će narasti na 5 milijardi eura uz doprinose država članica Inicijative, međunarodnih financijskih ustanova i privatnih ulagača.

U rujnu 2019. godine predsjednici burzi država-članica Višegradske skupine (Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske) i još triju država-članica Inicijative triju mora (Rumunjske, Hrvatske i Slovenije) objavili su da namjeravaju stvoriti zajednički tržišni indeks dionica, CEEplus.

U svibnju 2021. godine najavljeno je da će suradnja dvanaest država sudionica od sada obuhvaćati i digitalnu povezanost, uz područja prometne infrastrukture i energije koja su uključena od stvaranja ovog foruma za regionalnu suradnju 2015. godine, temeljenoga na inicijativi poljskoga predsjednika Andrzeja Dude i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Alternativa Europskoj uniji

Do 2030. godine očekuje se da će ulaganja u prometnu infrastrukturu u dvanaest država Inicijative dosegnuti 290 milijardi eura, energetski sektor trebao bi privući 88 milijardi eura, dok je za digitalnu infrastrukturu potrebno 160 milijardi eura. Gospodarski zaostale države srednje Europe (s iznimkom Austrije, koja nije morala trpjeti desetljeća komunističke diktature) bilježe dinamičnije stope rasta od onih u zapadnom dijelu kontinenta, što im postupno omogućuje premošćivanje jaza koji ih danas dijeli.

Na konferenciji u Sofiji 8. i 9. srpnja, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka i Japan pridružili su se Sjedinjenim Američkim Državama i Njemačkoj kao partneri Inicijative triju mora. Latvija je od Bugarske preuzela predsjedavanje skupinom.

Iako su njezini ciljevi i dalje skromni (ali korisni i konkretni), Inicijativa triju mora, koja je jednostavno platforma za međuvladinu i međuregionalnu suradnju, ipak je potencijalno korisna alternativa za budućnost ako Europska unija završi loše. Zbog toga je također malo vjerojatno da će njezine članice ikada prihvatiti njemački prijedlog da Inicijativu integriraju u programe suradnje kojima se upravlja iz Bruxellesa.

Izvor: Visegrad Post

Prijevod s engleskoga: Adriano Kurtović

Olivier Bault francuski je nezavisni novinar koji živi u Poljskoj od ranih 1990-ih i izvještava o poljskoj i europskoj politici za niz francuskih, poljskih i mađarskih medija.  

Podijelite objavu.

Leave A Reply