Utorak, 17. svibnja 2022.

Novi Gospodar prstenova i ‘golumizacija’ Međuzemlja5 min čitanja

Da je J.R.R. Tolkien živ, sada bi se vjerojatno okretao u grobu. Uzrok njegove zaprepaštenosti bilo bi golumiziranje Međuzemlja od nadolazeće televizijske serije koja nosi naslov Gospodar prstenova: Prstenovi moći. Ta nova „adaptacija”, koju je proizveo jedan od tehnoloških tirana, mračnih gospodara globaliziranoga svijeta, odražavat će naš vlastiti unakaženi i golumizirani duh vremena, kulturu smrti i diktaturu relativizma, dokazujući time da je Tolkien bio u pravu u svojoj tvrdnji da bajke drže zrcalo čovjeku. Ta nova inačica bit će perverzija i inverzija moralne vizije Tolkienova epa, ali i vjerni odraz ružnoće izopačenosti sâme i onih koji su izveli to iskrivljavanje izvornika.

Međuzemlje na velikom platnu

Ako bismo tražili nagovještaj onoga što je Tolkien mogao misliti o tom izopačenju svojega rada, mogli bismo to pronaći u njegovu odgovoru trojici američkih poduzetnika, Forrestu J. Ackermanu, Mortonu Gradyju Zimmermanu i Alu Brodaxu, koji su mu pokazali crteže za predloženi crtani film Gospodar prstenova. Tolkien je bio zadivljen „zbilja zapanjujuće dobrim slikama”, za koje je s olakšanjem otkrio da su „više Rackham nego Disney”, ali bio je zgrožen pričom. „Ljudi galopiraju na orlovima na najmanju provokaciju”, potužio se svojem izdavaču, „Lórien postaje vilinski dvorac s ‘elegantnim minaretima’, i sve te stvari.” Najgori od svega bio je opis lembasa, vilenjačkoga kruha koji se alegorijski povezivao s Euharistijom, kao „koncentrata hrane”. Nepotrebno je reći da je Tolkien prekinuo pregovore s filmskim mogulima, nastojeći očuvati i zaštititi svoje epsko djelo od napadaja takve banalnosti i grubosti.

Ne postoji način da znamo što bi Tolkien mislio o filmskoj adaptaciji Gospodara prstenova Petera Jacksona, ali nema sumnje da se Jackson jako potrudio dočarati epski zamah izvornoga djela i izbjeći izazivanje bijesa Tolkienove baze obožavatelja diljem svijeta. Dio marketinške strategije filma bio je zapravo osvojiti srca Tolkienovih obožavatelja uz jamstva da je cilj bio vjernost književnom predlošku. Oni koji su očekivali najgore, uključujući i autora ovoga članka, uglavnom su bili ugodno iznenađeni vjernošću filmova Tolkienovu tekstu, bez obzira na očite, a ponekad i nevjerojatne iznimke.

Nova serija kao perverzija Međuzemlja

No, isto se ne može reći za Jacksonovu užasno lošu adaptaciju Hobita. Nadajući se, očito, da će unovčiti uspjeh filmova Gospodar prstenova i pateći od pohlepne zmajske bolesti, koja je sâma korijen svih zala u Hobitu, Jackson je uzeo nečuvene slobode, pretvarajući Tolkienovu jezgrovito uzvišenu dječju priču u tehnološki ovisnu i računalno generiranu travestiju i sprdnju.

Završimo malo dublje razmatrajući duh koji će vjerojatno prožimati novu tehno-tiransku produkciju Gospodara prstenova. Govorilo se o dodavanju malo razvratnoga začina u priče uvođenjem bludnih scena. Obećano nam je da će se Shire podrediti onomu što diktatura relativizma ustrajno naziva „multikulturalizmom”. Nova će adaptacija ukloniti veo čednosti koji zakriva Tolkienovo djelo, skidajući s njega samopožrtvovnu ljubav koja animira Tolkienovo Međuzemlje animusom samozaokupljene i samodovoljne požude. Preobrazit će gledatelja u voajera, unakaziti ga snagom Prstena koji sve veže u tami umjesto da ga preobrazi snagom koja jaše iznad svih sjena.

„Multikulturalizam“ Hollywooda protiv raznolikosti Međuzemlja

Što se tiče preobrazbe Shirea u „multikulturalno” prihvatljivo mjesto, tehno-tiranska produkcija Gospodara prstenova samo će nametnuti autentičnoj kulturi Shirea globalističku monokulturu koju kulturni imperijalizam tehnološke tiranije nastoji nametnuti svijetu. Međuzemlje koje je Tolkien zamislio autentično je multikulturalno. Kultura hobita njihova je vlastita; to je samonikla kultura, ukorijenjena u samim ljudima, koja se prenosi s koljena na koljeno. Slično tomu, kultura Rivendella i Lothloriena autentično je vilenjačka, prenošena kroz davna tisućljeća. Kultura Rohana i Gondora, kultura ljudi, sama je po sebi autentična i različita od kultura hobita i vilenjaka, budući da se razlikuju jedna od druge. A tu je i neprijatelj te zdrave kulturne raznolikosti, kultura smrti Mordora, koja prezire kulturnu raznolikost naroda Međuzemlja, nastojeći svima nametnuti vlastiti globalni brand ili orkovsku neplemenitost, obilježenu Sauronovim okom.

Kultura smrti Mordora, poput kulture smrti tehnološke tiranije, nastoji izbrisati istinsku kulturnu raznolikost, raznolike plodove narodnih kultura slobodnih narodâ svijeta, svake u svojim okruzima (eng. shire) veličine hobitskih, kako bi ju zamijenili jedinstvenom „multikulturalnom” monokulturom u kojoj nitko ne pjeva svoje pjesme, ali svi slušaju globalno plasiranu „svjetsku” glazbu. Taj „multikulturalizam” koji tehnološki tiranin nameće Shireu u Međuzemlju i okruzima svijeta nije ništa drugo nego kulturni imperijalizam globalističke plutokracije. On preorava svo lijepo i raznoliko cvijeće autentične lokalne i nacionalne kulture, zamjenjujući ga jednom oznakom neukusne monokromatske monokulture. To je zamjena spektra boja s pedeset nijansi sive.

Umjesto serije, knjige u ruke!

Podrazumijeva se da će se oni s malo slobodoljubivoga razuma i mudrosti kloniti ove nove „adaptacije” Gospodara prstenova, koja bi se mogla usporediti s jednom od palantír kugli, tzv. vidovitim kuglama koje Mračnom gospodaru omogućuju da svojom propagandom hrane svakoga dovoljno glupoga da zaviri u njih. Denethor je proveo toliko vremena zureći u jednu od tih kugli da je vjerovao kako je pobjeda Mračnoga gospodara neizbježna, počinivši samoubojstvo kao čin krajnjega očaja. Nije slučajno da riječ palantír znači „dalekovidni” i može se prevesti kao „dalekovidnica” („televizija”), što je zasigurno bila Tolkienova namjera. Odabir gledanja tehno-tiranske palantírske inačice Gospodara prstenova igra je s vatrom. Rabi Denethorovu opciju.

Bilo bi puno bolje tiho prosvjedovati protiv toga najnovijega oskvrnuća Međuzemlja tako da uzmete u ruke primjerak Tolkienova književnoga klasika i pročitate ga (ponovno). Ne samo da će to osramotiti vraga i njegove globalističke sluge nego će nas dovesti bliže Bogu na kojega Tolkien ukazuje u onom što je opisao kao svoje „temeljno religiozno i katoličko djelo”.

Izvor: The Imaginative Conservative
Prijevod s engleskoga: Adriano Kurtović

Autor

  • Joseph Pearce je britansko-američki katolički pisac, nakladnik i urednik. Autor je više od 30 knjiga o književnim i kulturnim temama, uključujući i nekoliko njih o J.R.R. Tolkienu i njegovu književnom svijetu.

Podijelite objavu.