Posljednjih mjeseci sve su snažnije izražavane namjere određenih političkih krugova u državama koje nisu u najboljim odnosima s Kinom da na određeni način zabrane ili marginaliziraju popularnu društvenu mrežu TikTok. Kao glavni argument ističu stav kako se radi o društvenoj mreži u vlasništvu privatne kineske kompanije, ByteDance, koja na naredbu kineske vlade može proslijediti podatke o svojim korisnicima i tako ugroziti nacionalnu sigurnost neke države. Informatički stručnjaci i političari upozoravaju kako bi nakon preuzimanja aplikacije povjerljive informacije od državne važnosti mogle biti dostupne ne samo aplikaciji, nego i vladi Narodne Republike Kine.
Predstavnici TikToka, odnosno kompanije ByteDance, odbacili su optužbe kako prikupljaju više korisničkih podataka od konkurentskih društvenih mreža i protive se zabranama. Tvrde kako su dosadašnje zabrane donesene „bez promišljanja ili dokaza“. Ističu kako su neovisni i da ne dijele podatke s kineskom vladom. ByteDance trenutno provodi projekt pohranjivanja američkih korisničkih podataka u Teksasu kako bi bili izvan dosega Kine i tako skinuli stigmu kineske opasnosti. Međutim, to nije pokolebalo zagovornike zabrane.
Zabrana za zabranom
Mnoge države već su zabranile TikTok u nekom obliku. U ožujku 2023. Estonija i Velika Britanija zabranile su korištenje platforme na uređajima vlade. Istog mjeseca to su učinili i Europski parlament, Europska komisija i Vijeće Europske unije, navodeći zabrinutost zbog kibernetičke sigurnosti. Francuska vlada otišla je korak dalje i zabranila instaliranje i korištenje „rekreativnih“ aplikacija kao što su TikTok, Netflix i Instagram na službenim telefonima 2,5 milijuna državnih službenika. Australija je sljedećega mjeseca zabranila TikTok na službenim uređajima zaposlenika savezne vlade. Slične zabrane donijele su Nizozemska, Belgija, Danska, Norveška, Kanada, Novi Zeland, Tajvan. Indija je još 2020. zabranila TikTok s još nekoliko drugih aplikacija zbog zaštite nacionalne sigurnosti. Pakistan i Afganistan zabranili su TikTok zbog „nemoralnoga sadržaja“ i zaštite mladih od „pogrješnoga vođenja“.
Napori za zabranom ili promjenom vlasništva u SAD-u
Najviše pozornosti privukli su pokušaji zabrane TikToka u Sjedinjenim Američkim Državama. Američki političari tvrde da bi ByteDance mogao kineskoj vladi predati osobne podatke 170 milijuna Amerikanaca koji koriste popularnu aplikaciju.
Zastupnički dom američkoga Kongresa dvostranačkim je konsenzusom (352 glasova za i 65 protiv) 14. ožujka 2024. donio zakon o zabrani TikToka u SAD-u (u trgovinama aplikacija i web-stranicama) osim ako Kinezi ne prodaju svoju kompaniju u roku šest mjeseci. Da bi zakon postao važeći mora ga potvrditi Senat i naposljetku potpisati predsjednik. Joe Biden najavio je da će potpisati zakon. No, to se neće dogoditi tako brzo. Upitno je kada će i hoće li Senat odobriti zakon i tko će biti u Bijeloj kući da ga odobri ili stavi veto.
Američki političari tvrde da bi ByteDance mogao kineskoj vladi predati osobne podatke 170 milijuna Amerikanaca koji koriste popularnu aplikaciju.
Donald Trump izjavio je da se protivi zabrani iako je 2020. on bio pokretač zabrane. Te godine pokušao je donijeti zabranu predsjedničkim dekretom, ali zabrana je pala na sudu. Čak i ako zabranu odobre Senat i predsjednik SAD-a, vlasnici TikToka najavili su kako će se žaliti sudovima, pa i pred američkim Vrhovnim sudom, pozivajući se na Prvi amandman američkoga Ustava, koji jamči slobodu govora. Prošle godine Montana je bila prva američka država koja je donijela zabranu, ali ona je pala na federalnom sudu.
Senatori koji podupiru zabranu tvrde kako se ne radi o zabrani nego o promjeni vlasništva. „Govorimo o tranziciji vlasništva, a ne o zabrani; ne o eliminaciji TikToka, tranziciji vlasništva koja ga stavlja u druge ruke, ali mu dopušta da nastavi postojati“, nedavno je izjavio demokratski senator Richard Blumenthal. Postavlja se pitanje tko bi kupio platformu s obzirom na američki antimonopolski zakon, koji sprječava da tehnološki divovi poput Microsofta, Mete i Googlea postanu još veći. Trump se protivi zabrani zbog sukoba s Metom, tj. njezinim vlasnikom Markom Zuckerbergom, kojega smatra krivcem za svoj poraz na izborima 2020. godine. Trump ne bi htio da npr. Zuckerberg preuzme TikTok. Uz to, potpora TikToku i njegovim korisnicima mogla bi mu donijeti glasove mladih birača kod kojih tradicionalno slabije prolazi.
TikTok i kineska meka sila
Ključno pitanje kod zabrane TikToka njegov je sadržaj koji otkriva kako se radi o jednom instrumentu kineske meke sile. Slikoviti izraz „meka sila“ (eng. „soft power“) osmislio je američki stručnjak za međunarodne odnose i diplomaciju Joseph Nye. Izraz označava sposobnost utjecaja neke države/nacije na druge države/nacije kroz uvjeravanje i privlačnost, a oslanja se na tri temeljna stupa: kulturu, političke ideje i vrijednosti te vanjsku politiku. Nema sumnje kako je TikTok kinesko političko oružje, koliko god bio prikriven i sofisticiran. Politika platforme to jasno otkriva. Cenzuriraju se antikineski i promiču prokineski sadržaji.
Cenzura na TikToku
U siječnju 2019. kineska je vlada objavila da će početi smatrati programere aplikacija poput ByteDancea odgovornima za sadržaj koji se dijeli putem aplikacija kao što je Douyin (naziv TikToka u Kini) i navela je 100 vrsta sadržaja koje će cenzurirati. Sadržaji koji su smatrani štetnima za Komunističku partiju Kine bili su ograničeni za korisnike, poput objava s prosvjeda u Hong Kongu 2019–2020. ili objava koje promiču neovisnost Tibeta.
Nema sumnje kako je TikTok kinesko političko oružje, koliko god bio prikriven i sofisticiran. Politika platforme to jasno otkriva. Cenzuriraju se antikineski i promiču prokineski sadržaji.
TikTok je blokirao videozapise o kršenju ljudskih prava u Kini, posebice o progonu Ujgura, uključujući zatočeničke logore. Banirani su i profili korisnika koji su ih objavljivali. TikTok zabranjuje sadržaj koji se odnosi na određeni popis stranih vođa (npr. Vladimir Putin, Donald Trump, Barack Obama i Mahatma Gandi) zato što ne odgovaraju kineskoj vladi. Također, ograničavaju se objave koje kritiziraju turskoga predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, promiču kurdski nacionalizam te pomirbu hindusa i muslimana u Indiji. U ljeto 2020. platforma je uklonila objave koje su prikazivale izgrede na indijsko-kineskoj granici. Zapravo, blokira se sav sadržaj koji kritizira kinesku državnu politiku.
Ruski dužnosnici poduprli su TikTok zato što je blokirao prikazivanje antivladinih prosvjeda u Rusiji. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, TikTok je blokirao ruske i antiruske video-prijenose rata, ali je ostavio stare objave proruskih korisnika, što je neizravna potpora ruskoj stvari. Tijekom rata Izraela i Hamasa, TikTok odbio je prikazivati objave članova izraelskih obitelji koje je Hamas uzeo za taoce, itd.
TikTok – instrument komunističke Kine
Sve ukazuje na to kako je TikTok skriveni politički instrument kineske vlade, a ne neka nepristrana i slobodna javna platforma na kojoj svatko može objavljivati što god poželi. TikTok nije globalna parlaonica nego društvena mreža koja djeluje po nalozima kineske države. U bîti, nema posebne razlike između TikToka i ruskih medija RT i Sputnik, koji su zabranjeni na Zapadu. Radi se o tome da je TikTok naprednija razina političke propagande i za razliku od ruskih klasičnih medija može koristiti podatke milijuna svojih korisnika, državljana država koje su nekoj vrsti sukoba s Kinom, odnosno kolektivnoga Zapada.
Stoga je zabrana TikToka u obliku u kojem trenutno postoji (kineska kompanija u službi kineskih nacionalnih interesa) više nego opravdana. Najbolje rješenje jest promjena vlasničke strukture i nacionalizacija. Nije dobro da su velike društvene mreže u privatnom vlasništvu. Nacionalizirati bi trebalo i američke platforme poput Mete, X-a, YouTubea (zabranjene u Kini). Koja će od tih mreža biti dopuštena, a koja zabranjena, na kraju bi trebalo ovisiti o svakoj državi.