U hrvatskom jeziku vokativ je peti od sedam padeža, a kao i u drugim jezicima koji ga poznaju on je „oblik u kojem stoji imenica kada označuje osobu ili biće koje se doziva ili kojemu se obraća“, kako ga definira Hrvatska enciklopedija. Vokativ je jezični ostatak drevnih vremena, u mnogim je velikim indoeuropskim jezicima protekom vremena potpuno nestao, a i u hrvatskom je jeziku danas, nažalost, ozbiljno ugrožen u svakodnevnoj uporabi. Vokativ je, stoga, kao simbol ugroženosti hrvatskoga jezika u globalizirajućem svijetu, logičan simbol našega poduhvata, koji teži dozvati iz zaborava ideje i tradicionalne kulturne prakse koje su Hrvatsku i Europu nekoć činile velikima, ispravno osloviti izazove s kojima se hrvatska i europska kultura suočavaju u postmodernom dobu te ukazati na nove idejne sadržaje koji imaju mogućnost osnažiti hrvatski i europski identitet za vremena koja dolaze.
Kao mladi ljudi izgrađenih društveno-političkih stajališta i interesa za kulturne teme uočili smo da u hrvatskom kulturnom prostoru nedostaje pluralizma, a da postojeća književna produkcija ne odgovara na zadovoljavajući način na svjetonazorska usmjerenja većine pripadnika našega naraštaja, kao ni hrvatskoga društva u cjelini. Umjesto na potrebe onih kojima je kulturni sadržaj namijenjen, onima koje bismo mogli nazvati krajnjim korisnicima kulturnih sadržaja, književna i općenito kulturna produkcija u Hrvatskoj podređena je isključivo umjetničkim i ideološkim ukusima njezinih stvaratelja, često višedesetljetnih pretplatnika na javna proračunska sredstva. Ta je kulturna uniformnost u mnoštvu onih koji gaje kritički odnos prema prevladavajućoj kulturnoj paradigmi stvorila zazor prema (visokoj) kulturi i kulturnoj produkciji uopće. Posljedično, oporba takvoj kulturi, ali i politici koja stoji iza nje, često je posve bezidejna, protuintelektualna, protukulturna.
Kako bismo popunili tu prazninu, u siječnju 2020. na temelju nekih prijašnjih metapolitičkih projekata osnovali smo Kulturni centar „Vokativ“ kao neprofitnu organizaciju s ciljem, kako je definirano u našem Statutu, promicanja hrvatskoga i europskoga identiteta među mladima, obrazovanja mladih za sudjelovanje u političkim procesima, popularizacije znanosti i razvijanja čitateljske kulture. Svojim djelovanjem htjeli bismo pomoći osnaženju drukčijih, osobito tradicionalističkih ideja u hrvatskom društvu, a posebno među mladima.
U središtu našega djelovanja je nakladništvo. Želimo hrvatskim čitateljima predstaviti suvremenu europsku esejistiku i publicistiku u hrvatskom prijevodu, podsjetiti na zaboravljene klasike, ali i afirmirati mlade hrvatske i europske autore. Pritom nam je namjera u cjelokupan nakladnički proces uključiti mlade i studente. Od prevoditeljskoga i uredničkoga posla, preko lekture, korekture i grafičke pripreme, pa do organiziranja javnih predstavljanja, marketinga i distribucije knjige – mladim ljudima, kao što smo i mi, omogućili bismo stjecanje znanja i vještina koje im poslije mogu biti od koristi na tržištu rada.
Osim putem knjiga, svoje ćemo ciljeve ispunjavati i kroz mrežni časopis Vokativ.hr, koji će biti sredstvo izvješćivanja o našem djelovanju, naša mala mrežna knjižara, ali i platforma za mlade autore na kojoj mogu slobodno zastupati i raspravljati o idejama koje u javnim i privatnim medijima nailaze na cenzuru. Na našim (mrežnim) stranicama otvarat ćemo bitne hrvatske i europske teme, u prvome redu one od trajnoga značaja, ali ne bježeći ni od onih aktualnih. Časopis će predstavljati ishode suvremenih istraživanja iz područja humanistike i društvenih znanosti, nastojeći široj javnosti približiti rad i onih znanstvenika koji prostor za predstavljanje svojih znanstvenih spoznaja ne dobivaju u mainstream medijima.
Naposljetku, uz nakladničke projekte, namjera nam je organizirati razne tematske radionice, okrugle stolove, javna predavanja i (međunarodne) konferencije s ciljem poticanja rasprave o suvremenim političkim idejama. Prvi projekt te vrste bit će Metapolitička radionica, o kojoj ćemo više informacija objaviti sljedeći mjesec, kada će, nadamo se, prilike dopuštati slobodnija okupljanja.