Ponedjeljak, 29. studenoga 2021.

Herbert Kickl: Korona-kriza sve više postaje kriza demokracije7 min čitanja

Herbert Kickl, novi predsjednik Slobodarske stranke Austrije i bivši ministar unutarnjih poslova, govori za medijsku mrežu European Media Cooperation o masovnoj imigraciji, korona-krizi i drugim aktualnim temama.

Herbert Kickl austrijski je političar iz Koruške s dugim stažem na političkoj sceni. Od sredine 1990-ih do 2017., Kickl je bio ravnatelj Političke akademije Slobodarske stranke Austrije, voditelj nekoliko izbornih kampanja za Jörga Haidera i Slobodarsku stranku Austrije, ravnatelj stranačkoga glasila, glavni tajnik stranke te zastupnik u austrijskom parlamentu. Između prosinca 2017. i svibnja 2019., tijekom koalicijske vlade Austrijske pučke stranke i Slobodarske stranke Austrije, obnašao je dužnost ministra unutarnjih poslova. Na tom je položaju radio na jačanju i osuvremenjivanju austrijske policije i sustava granične zaštite te je zagovarao radikalno redefiniranje austrijske imigracijske politike. Od početka korona-krize 2020. prometnuo se u najistaknutijega kritičara represivnih mjera koje je uvela vlada Sebastiana Kurza. U lipnju 2021. Herbert Kickl izabran je za novoga predsjednika Slobodarske stranke Austrije s osvojenih 88% glasova stranačkoga članstva.

ÁLVARO PEÑAS (EL CORREO DE ESPAÑA, ŠPANJOLSKA): Austrijski kancelar Sebastian Kurz dao je potporu Mađarskoj, koja odbija kvote za primanje afganistanskih izbjeglica. Mislite li da će konzervativna austrijska vlada moći ustrajati u tom stajalištu s obzirom da su joj glavni saveznici Zeleni?

HERBERT KICKL: Prije svega, treba biti rečeno da Austrija trenutno nema konzervativnu vladu. Dok je kancelar Sebastian Kurz najavljivao tobože oštro stajalište u Austriji što se tiče afganistanskih imigranata, njegova Austrijska pučka stranka (ÖVP) u Europskom je parlamentu glasovala za preseljenje afganistanskih izbjeglica, uvođenje distribucijskih mehanizama, izdavanje humanitarnih viza, prestanak svih vraćanja imigranata te preispitivanje svih odbijenih zahtjeva za azil. Takvo glasovanje odgovara pro-imigracijskim stajalištima Zelenih, i tu nije uočljiva nikakva razlika između Austrijske pučke stranke i Zelenih.

LEO MARIĆ (VOKATIV.HR): Slobodarska stranka Austrije kasnih 1990-ih vodila je kampanju protiv uvođenja eura, a ranih 2010-ih zagovarala je uvođenje „sjevernoga“ i „južnoga“ eura u Europskoj uniji. Koje je danas stajalište stranke o euru?

HERBERT KICKL: Zbog korona-krize, ekonomska rasprava o euru trenutno je pomalo zanemarena, no visoka zaduženost Europske unije baš zbog krize, kao i ogromna prezaduženost pojedinih država-članica, uskoro će pitanje budućnosti jedinstvene europske valute iznova učiniti vrućom temom. Naše stajalište o euru neraskidivo je povezano sa stajalištem koje imamo o Europskoj uniji. I tu su nedavna zbivanja ponovno pokazala da je EU nesposobna za krizno upravljanje. Slobodarska stranka Austrije zagovara suradnju suverenih europskih država, ali zajednička monetarna unija treba biti stvorena samo od onih država koje pripadaju međusobno usporedivim gospodarstvima.

LEO MARIĆ (VOKATIV.HR): S obzirom da je Austrija također članica Inicijative triju mora, koje je stajalište Slobodarske stranke Austrije po pitanju budućega smjera Inicijative i austrijske uloge u njoj? Također, što mislite o nedavnim naznakama o potencijalnom njemačkom članstvu u Inicijativi?

HERBERT KICKL: Bilo kakvo osnaživanje srednjoeuropske suradnje u području gospodarstva korisno je i poželjno. Uključivanje Savezne Republike Njemačke u načelu bi također bilo poželjno. No, uzevši u obzir trenutno vanjskopolitičko usmjerenje Berlina, tâ bi integracija mogla prvenstveno donijeti nered i uvelike zakomplicirati ili čak potkopati izgradnju zajedničkih stajališta, kakva zasigurno postoje među trenutnim članicama Inicijative.

LEO MARIĆ (VOKATIV.HR): Slobodarska stranka Austrije jedna je od rijetkih europskih stranaka tzv. nacionalno-populističkoga tabora koja je hrabro progovorila protiv korona-diktature i dosljedno se odupirala uvođenju represivnih epidemioloških mjera. Što mislite koji su razlozi različitih pristupa tom pitanju od strane raznih europskih nacionalno-populističkih stranaka, i što bi mogao biti ishod svega toga?

HERBERT KICKL: Posljednjih je mjeseci postalo očito da su one države čiji predsjednici ili kancelari žele biti percipirani kao specijalni „uzorni učenici“ u europskom koncertu spremne poduzeti posebno restriktivne mjere protiv svojih vlastitih naroda. Njemačka kancelarka Angela Merkel i austrijski kancelar Sebastian Kurz moraju biti posebno spomenuti ovdje. Kurz je, na primjer, prekršio Ustav bez da je trepnuo, a zatim je kritiku odbacivao kao „pravne prepirke“.

Zapravo, svim je vladama u interesu da znaju što više je moguće o djelovanju pojedinih građana i da ograniče održavanje uličnih prosvjeda. Činjenica da danas, kao dio „novoga normalnoga“, nenaoružani i mirni umirovljenici bivaju pretučeni tijekom prosvjeda jedna je od osobitosti korona-krize, koja se sve više razvija u krizu demokracije.

RIČARDO ČEKUČIO („VAKARO ŽINIOS“, LITVA): Hoće li Austrija poduprijeti oštre sankcije protiv Bjelorusije zbog njezina organiziranja nezakonitih migracija u Europsku uniju, izbaciti režim u Minsku iz međunarodnoga sustava plaćanja SWIFT te zamrznuti sva bjeloruska sredstva, kao i sredstva bjeloruskih državnih dužnosnika i oligarha u stranim bankama?

HERBERT KICKL: Slobodarska stranka Austrije na svojoj je koži osjetila kako je to kad se druge države miješaju u unutarnje stvari naše zemlje, i zato ne ćemo učiniti tu pogrješku. No, osuđujemo ograničavanje građanskih prava i medijskih sloboda u Bjelorusiji. Ima li čvrstih dokaza za optužbu da režim u Minsku organizira nezakonite migracije u Europsku uniju, tada naravno mora biti posljedica.

RIČARDO ČEKUČIO („VAKARO ŽINIOS“, LITVA): Zašto Europa nije uspjela u integraciji muslimanske dijaspore u posljednjih 50 godina, i zašto se još uvijek u zemljama Europske unije stvaraju zatvorena geta u kojima šerijatska pravila zamjenjuju nacionalna zakonodavstva?

HERBERT KICKL: To je pitanje utemeljeno na pretpostavci da islam može biti integriran u Europu. Ugledni znanstvenici kao što su Bassam Tibi ili Hamed Abdel-Samad vide u tom stavu temeljni problem, a iskustva iz europskih metropola pokazuju nam da naša zapadna kultura može podnijeti imigraciju iz islamskih zemalja samo u iznimno malenim količinama. Dakle, ne ćemo moći riješiti problem islamskih kontra-kultura i staviti ih pod nadzor čak ni s daljnjim integracijskim pokušajima.

RIČARDO ČEKUČIO („VAKARO ŽINIOS“, LITVA): Bi li Austrija poduprla snažnu zaštitu vanjskih granica EU i izgradnju nepropusnih prepreka za nezakonite imigrante?

HERBERT KICKL: Službena Austrija u 2021. godini, s kancelarom Sebastianom Kurzom i njegovim zamjenikom iz Zelenih, ne bi poduprla takve mjere. Slobodarska stranka Austrije zahtijeva i strukturne mjere i volju da se dugoročno zaštite granice. Dok sam bio ministar unutarnjih poslova, na primjer, uspostavio sam posebnu graničnu stražu, čiji je zadatak bio isključivo baviti se takvom zaštitom granice. Jedna od prvih mjera nove federalne vlade Sebastiana Kurza bila je ukidanje te granične straže.

BOGDAN SAJOVIC (DEMOKRACIJA, SLOVENIJA): Kako bi, po Vašemu mišljenju, Europska unija trebala odgovoriti na novi migrantski val s kojim se danas suočavamo?

HERBERT KICKL: Slobodarska stranka Austrije godinama dosljedno zagovara prestanak imigracije u Europu. Uz političku predanost tomu cilju, također je nužno dati državama-članicama instrumente potrebne, s jedne strane za zaštitu granica, a s druge strane za evakuaciju nezakonitih imigranata koji su već ovdje.

Europska unija zapravo godinama pravi budalu od sebe, posebno na Sredozemlju, dodatno promičući imigraciju i prevozeći brodovima imigrante.

BOGDAN SAJOVIC (DEMOKRACIJA, SLOVENIJA): Što mislite o pokušajima cenzure (posebno na Internetu) koje globalističke elite u savezu s briselskim eurokratima nastoje uvesti?

HERBERT KICKL: Internet bi mogao u velikoj mjeri obogatiti demokratsku kulturu kada slobodno izražavanje mišljenja ne bi bilo stalno progonjeno od strane autoritarnih režima uz pomoć cenzorskih postupaka. Mi, stoga, odbijamo sve pokušaje utjecanja, cenzure ili pritiska na pojedine korisnike na raznim internetskim platformama. Velike digitalne platforme presretne su kad mogu provoditi zastrašivanje koje od njih traže vlade, s obzirom da njihove porezne olakšice također ovise o njihovoj suradnji s pojedinim vladama i Vijećem Europske unije. Tu je u pitanju, dakle, nesveti savez između tehnoloških divova i Europske unije.

Podijelite objavu.